Annabelle StephensonU smionom potezu za rješavanje ekoloških izazova, ambiciozni prijedlog o oporezivanju emisija ugljika u Australiji vrijedan 100 milijardi dolara izazvao je intenzivne rasprave unutar političkih i ekonomskih krugova. Prijedlog, koji potječe od Instituta Supermoći i zagovaraju ga Ross Garnaut i Rod Sims, ima za cilj uvesti godišnju naknadu do 2030. godine na australske emisije iz podzemnih mineralnih nalazišta i uvezenih proizvoda. Prihod generiran ovim porezom namijenjen je poticanju značajne ekonomske transformacije.
Umjesto kažnjavanja australskih izvoznika na temelju emisija zemalja koje uvoze njihove proizvode, inovativne metode oporezivanja mogu potencijalno preoblikovati krajolik ekoloških politika bez ugrožavanja konkurentnosti.
Garnaut i Sims predlažu da se prihodi od ovog poreza usmjere na subvencioniranje troškova energije za potrošače i industrije koje se oslanjaju na obnovljive izvore energije odabrane od strane vlade. Međutim, prije implementacije takvog poreza i programa subvencija, neophodna je adekvatna priprema i razvoj novih industrija kako bi se zamijenili postojeći australski sektori izvoza.
Prijedlozi Instituta Supermoći predstavljaju potencijalnu prijetnju australskom prosperitetu u brzo mijenjajućem globalnom okruženju. Prije nego što se upuste u takve transformacijske akcije, potrebno je pažljivo razmotriti kako najbolje pozicionirati zemlju za nadolazeće desetljeće.
Često postavljana pitanja
1. Kakav prijedlog Institut Supermoći predstavlja?
Institut Supermoći predlaže uvođenje poreza vrijednog 100 milijardi dolara godišnje do 2030. godine na australske emisije iz podzemnih mineralnih nalazišta i uvezenih proizvoda. Prihod od ovog poreza će se koristiti za olakšavanje duboke ekonomske transformacije.
2. Zašto se takav oblik oporezivanja nije usvojio ni u jednoj drugoj zemlji?
Oporezivanje australskih izvoznih proizvoda na temelju emisija generiranih od strane zemalja koje ih uvoze nije implementirano drugdje jer bi moglo smanjiti konkurentnost australskih izvoznika.
3. Koje su sugestije vezane uz korištenje prihoda od poreza?
Garnaut i Sims predlažu da se prihodi od poreza koriste za subvencioniranje troškova energije za potrošače u zemlji i industrije koje ovise o obnovljivim izvorima energije odabranih od strane vlade.
4. Koje bi posljedice mogle biti od uvođenja visokog poreza?
Uvođenje takvog visokog poreza bi poremetilo profitabilnost glavnih australskih izvoznih industrija, dovodeći do smanjenja obujma izvoza i smanjene konkurentnosti australskih izvoznika.
5. Kako bi uvođenje oporezivanja utjecalo na inflaciju?
Smanjenje prihoda od izvoza fosilnih goriva i povećanje uvoza za izgradnju novih ekoloških industrija moglo bi rezultirati oštrim padom vrijednosti australskog dolara, potencijalno dovodeći do inflacije.
6. Zašto utjecaj vrijednosti australskog dolara može zahtijevati povećanje kamatnih stopa?
Pad vrijednosti australskog dolara i inflacija mogu zahtijevati povećanje kamatnih stopa, umjesto smanjenja.
7. Zašto bi izgradnja novih industrija trebala napredovati postupno?
Izgradnja novih industrija temeljenih na obnovljivim izvorima energije zahtijeva značajne financijske investicije i vještine koje nisu odmah dostupne. Demontaža postojećih izvoznih industrija prije nego što se prošire nove bi mogla biti pogreška.
8. Koje su potencijalne opasnosti povezane s razvojem novih ekoloških industrija?
Utvrđivanje koje industrije će najbolje odgovarati Australiji i generirati prihode od izvoza ostaje nesigurno, budući da ovisi o globalnoj premiji za ekološki prihvatljive proizvode. Odluka o tome koja industrija će imati konkurentske prednosti ne bi trebala biti donesena od strane vlade ili lobista industrije, već bi trebala biti prepuštena tržištu.
9. Kakve su moguće posljedice uvođenja poreza na izvoz?
Postoji mogućnost da bi australski izvoz mogao biti zamijenjen nižekvalitetnim i visokim emisijskim gorivima s domaćih izvora u Kini, Indiji i konkurentima Australije. Stoga bi smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida rezultirajuće iz poreza moglo biti manje impresivno.
Za više informacija, posjetite [Australian Department of the Environment](#) i [Austrade – National Investment and Trade Promotion Agency](#).
The source of the article is from the blog kunsthuisoaleer.nl
